Mia Karamehić Abazović zastupnica NiP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH:
Zasto su nužne izmjene Izbornog zakona i kakve trebaju biti?

Međunarodne obaveze i prioriteti

Prvi od četrnaest prioriteta Europske unije iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji glasi: „Osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru“. Lokalni izbori u Mostaru su održani ali evropski standardi i relevantne preporuke nisu implementirani.

Izbori u Bosni i Hercegovini su sve osim transparentni. Glasaju mrtvi a na spiskovima nedostaju živi, neki glasaju i više puta, na biračkim mjestima gdje žive kandidati – unatoč činjenice da im tamo glasa najveći dio rodbine i prijatelja – ne dobiju ni deset glasova. Glasački listići se jednim potezom pretvaraju u nevažeće, vreće u kojima se transportuju i koje bi trebale biti zapečaćene lijepe se selotejpom, birački odbori vrše pritisak i netransparentno broje glasove. To su samo neki od mnoštva problema izbora u Bosni i Hercegovini. Godinama sam, zajedno s drugim međunarodnim i domaćim stručnjacima, istraživačima i aktivistima upozoravala, ukazivala i skretala pažnju na nedostatke izbornog zakonodavstva i loša, ponekad katastrofalna rješenja koja su bila ponuđena. Godinama, naši glasovi nisu imali odjeka. Danas je situacija srećom drukčija.

Već duže vremena, slijedom međunarodnih preporuka, mišljenja i standarda ali i zbog očiglednih malverzacija na prošlim Općim izborima, visoki predstavnik je (po vlastitim riječima) odlučio ili natjerati domaće političare da donesu potrebne izmjene ili ih sam nametnuti. Posebno je to istakao 19.12.2023. godine u svom obraćanju medijima i javnosti (https://www.ohr.int/video-izjava-visokog-predstavnika-o-integritetu-izbornog-procesa-2/ ). Izmjene koje je tada istakao Christian Schmidt obuhvatale su tehničke izmjene (identifikacija glasača, elektronički nadzor i sl.) kao i izmjene u samom procesu nadgledanja i brojanja glasova (birački odbori i procesi na biračkim mjestima). Nastavio je to isticati i ove godine.
Ovakav pristup s naglaskom na izborni integritet podržale su i Sjedinjene Američke Države što je ponovljeno i tokom nedavne posjete pomoćnika državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Jamesa O'Briena Bosni i Hercegovini (https://www.bhrt.ba/o-brien-i-schmidt-o-najva%C5%BEnijim-izazovima-s-kojima-se-bih-suo%C4%8Dava ). Gospodin O'Brien podržao je visokog predstavnika u njegovoj namjeri da omogući izborni integritet u BiH.

Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ambasador Brian Aggeler krajem prošle godine poručio je da „vlasti u BiH još uvijek nisu uskladile Izborni zakon BiH sa međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse demokratskih izbora“ pozivajući bosanskohercegovačke vlasti na brze izmjene Izbornog zakona (https://www.osce.org/hbs/mission-to-bosnia-and-herzegovina/557772).
Od presude Europskog suda za ljudska prava (EctHR) u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine prošlo je skoro 15 godina. U međuvremenu, ECtHR je presudio protiv BiH i u predmetima apelanata Zornić, Pilav, Šlaku i Kovačević. Za to vrijeme, mnogim političkim liderima bilo je sve potaman dok su prava manjina, građana pa i konstitutivnih naroda bila sistematski kršena (https://www.slobodnaevropa.org/a/ustav-bih-sud-za-ljudska-prava-u-strazburu-sejdic-finci-pilav-zornic-kovacevis-slaku-diskriminacija/32796619.html).

Drugi zahtjevi za Izborni zakon i njihova (ne)prihvatljivost

Osim transparentnosti i integriteta izbornog procesa, stranke u Bosni i Hercegovini imaju i druge ciljeve koje kroz izmjene Izbornog zakona žele ostvariti. Jedni žele reformu Centralne izborne komisije, njenog izbora, sastava i načina odlučivanja. Spominjane su i izmjene izbornih pragova za lokalne i opće izbore, zatvaranje izbornih lista i prenos prava raspolaganja mandatom strankama.
Najčešće spominjan zahtjev u medijima i javnosti je onaj Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatskog narodog sabora o tzv. legitimnom predstavljanju odnosno omogućavanju izbora hrvatskog člana Predsjedništva isključivo glasovima Hrvata iz Federacije Bosne i Hercegovine. Na web stranici HNS-a 11.02.2024. godine objavljena je verzija koja je prethodno bila u parlamentarnoj proceduri (https://www.hnsbih.ba/ustavni-sud-bih-je-vec-razmatrao-prijedlog-izmjena-izbornog-zakona-o-nacinu-izbora-clanova-predsjednistva-bih-ne-narusava-vitalni-interes-bosnjaka/).

Ovako formuliran zahtjev nije prihvatljiv. Zašto?
Glavni cilj izborne reforme jeste i mora biti jačanje ljudskih prava, osiguravanje da se ta prava zaštite od krađe i manipulacija, kao i da se omogući zaštita i individualnih i kolektivnih prava svih građana Bosne i Hercegovine. Ovakav prijedlog tretira samo dio kolektivnih prava pritom cementirajući diskriminatorne norme postojećeg stanja. Po prijedlogu koji je naveden na stranici HNS-a, i dalje postoji diskriminacija Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj i Srba u Federaciji BiH. Ostaje i diskriminacija ostalih i građana Bosne i Hercegovine te onih koji se ne žele etnički izjašnjavati. Pripadnici nacionalnih manjina ili oni državljani BiH koji se izjašnjavaju kao građani BiH ili Bosanci i Hercegovci i dalje se ne mogu ni kandidovati a kamoli imati ikakve šanse da postanu članovi Predsjedništva.

Ne samo ovaj već i svaki prijedlog izborne reforme koja omogućava partitokratiju ili omogućava strankama da do u nedogled savijaju i manipuliraju izborni proces po vlastitom nahođenju ograničavajući aktivno i pasivno biračko pravo, nije prihvatljiv jer Bosnu i Hercegovinu pokušava napraviti ne samo zemljom etničkih ili nacionalnih već i stranačkih torova. Niko nema pravo da produbljuje izbornu diskriminaciju pod geslom tendenciozne interpretacije evropskih prioriteta.

Do kada (možemo) čekati?
Želim ovdje posebno istaći i stav Naroda i Pravde o izmjenama izbornog zakonodavstva i Ustava Bosne i Hercegovine koji je jasno napisan u našim programskim dokumentima i odnosi se na potrebu izmjena Ustava i Izbornog zakona kako bi se spriječile opstrukcije i zloupotrebe, ukinula sistemska diskriminacija i omogućila ravnopravna politička zastupljenost naroda i građana a posebno kako bi se povećala transparentnost izbora i spriječile izborne prevare te ojačali organi za provođenje izbora.

Naredni lokalni izbori su planirani u oktobru 2024. godine odnosno za osam mjeseci. Već uveliko kasnimo i nije izgledno da će se sve potrebne promjene moći u potpunosti realizirati do tada čak i da ih donesemo odmah. Ali to ne znači da ovo trebamo ili smijemo odgađati. Zašto bi to, na kraju krajeva i radili? Jedino korumpiranim političarima kojima je u interesu varanje na izborima može smetati uvođenje procedura koje će onemogućiti krađu glasova. Zbog svega navedenog, pitanje Izbornog zakona jeste hitno.