
Donosimo vam zanimljivosti iz historije američkih predsjedničkih izbora
Najvažniji izbori u američkoj historiji
Najznačajniji izbori u američkoj historiji prema riječima stručnjaka održani su 1800. godine. U mnogim udžbenicima nazivaju se “revolucija”. Tada je potpredsjednik Thomas Jefferson uspio poraziti predsjednika Johna Adamsa. Kao rezultat toga, u zemlji se pojavila nova demokratsko-republikanska stranka.
“Najopasnija” struka
Biti predsjednik Amerike opasna je struka. Mnogi ljudi sanjaju da će postati predsjednici, ali malo njih zna o opasnosti ove profesije. Osam predsjednika Amerike umrlo je u svom uredu. Četiri su ubijena (Kennedy, McKinley, Garfield, Lincoln), dok su četiri umrla od prirodnih uzroka, no pogođeni su stalnim nervnim stresom (Roosevelt, Harding, Taylor, Harrison).
Amerikanke su dobile pravo glasa tek od 1920. godine
Teško je vjerovati, ali sve do 1920. Amerikanke nisu imale pravo glasa. To pravo dobile su tek nakon usvajanja devetnaestoga amandmana Ustava.
Najveći gubitnik u historiji američkih izbora
Šest propalih pokušaja da uđe u Bijelu Kuću imao je Norman Thomas – socijalist, pacifist i simbol “lijevog” pokreta. Svake četiri godine u razdoblju od 1928. do 1948. imenovao se iz Socijalističke partije. Šest poraza u nizu pretvorilo je Normana u najvećeg gubitnika u historiji predsjedničkih izbora.
Vrijeme održavanja predsjedničkih izbora
Američki predsjednički izbori po mnogo čemu su posebni, a jedna od zanimljivosti je da se uvijek zakazuju u mjesecu novembru i uvijek su utorkom. Razlog zbog kojeg se američki predsjednički izbori održavaju utorkom seže iz vremena kad su osnovane Sjedinjene Američke Države. U to doba SAD su bile agrarno društvo, većinu stanovništva činili su farmeri koji su nedjelja kao izborni dan nije dolazila u obzir jer je većina nedjeljom morala biti u crkvama. Ponedjeljak nije bio dobro rješenje jer su ljudi morali cijelog dana putovati do grada da bi glasali, pa je utorak bio jedino prihvatljivo rješenje za one koji su u to doba uopće imali pravo glasa – bijele zemljoposjednike.
Predsjednički izbori održavaju se u novembru jer je to vrijeme kada je žetva već obavljena, niko više ne mora raditi u poljima i pretpostavljalo se da u to doba godine ljudi ionako odlaze u gradove kako bi prodali ljetinu.
Ako žele glasati, to moraju učiniti prije ili nakon posla. Stručnjaci, koji su skloniji republikancima, mogu izaći s posla kako bi glasali i usred radnog dana. Dakle, nema dovoljno poticaja da se sistem mijenja. Kad bi se promijenio, demokrate bi vjerovatno pobjeđivali daleko češće na izborima, a republikanci bi morali bitnije mijenjati svoju politiku.