Pokazali smo da smo Saznaj više “Članstvo Naroda i Pravde” →

Izbori su okosnica demokratskog društva. Međutim, u pojedinim državama važe specifični zakonski akti kada je u pitanju glasanje.
Saznaj više “Zanimljive činjenice o izborima” →

Pravo glasa označava jednakost muškarca i žene; ravnopravnost na biračkim mjestima, rodna ili klasna, jedna je od temeljnih odrednica demokratskog društva.
Saznaj više “Žene u Jugoslaviji prije 73 godine dobile pravo glasa” →

Da li ste znali da su za predstojeće izbore registrovana 132 politička subjekta? Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je objavila dokument koji sadrži imena svih osoba i stranaka za koje možete glasati 7. oktobra tekuće godine.
Saznaj više “Za koga sve možete glasati 7. oktobra?” →

Kraj jedne ere na bošnjačkoj političkoj sceni

Kada se pripremao za povlačenje iz aktivne politike, Alija Izetbegović (u ovom tekstu kao prvi predsjednik Predsjedništva nezavisne Bosne i Hercegovine i jedan od simbola otpora fašizmu i uništenju Bosne) je Pediju Ešdaunu govorio da će možda doći do raslojavanja unutar SDA (stranke koju je osmišljavao u zatvorskim danima), da će doći do sukoba mišljenja, i da ni to nije loše… Saznaj više “Sedad Bešlija: Kako birati i koga izabrati 7. oktobra?” →

Najvažniji izbori u američkoj historiji

Najznačajniji izbori u američkoj historiji prema riječima stručnjaka održani su 1800. godine. U mnogim udžbenicima nazivaju se “revolucija”. Tada je potpredsjednik Thomas Jefferson uspio poraziti predsjednika Johna Adamsa. Kao rezultat toga, u zemlji se pojavila nova demokratsko-republikanska stranka.

“Najopasnija” struka
Biti predsjednik Amerike opasna je struka. Mnogi ljudi sanjaju da će postati predsjednici, ali malo njih zna o opasnosti ove profesije. Osam predsjednika Amerike umrlo je u svom uredu. Četiri su ubijena (Kennedy, McKinley, Garfield, Lincoln), dok su četiri umrla od prirodnih uzroka, no pogođeni su stalnim nervnim stresom (Roosevelt, Harding, Taylor, Harrison).

Amerikanke su dobile pravo glasa tek od 1920. godine
Teško je vjerovati, ali sve do 1920. Amerikanke nisu imale pravo glasa. To pravo dobile su tek nakon usvajanja devetnaestoga amandmana Ustava.

Najveći gubitnik u historiji američkih izbora

Šest propalih pokušaja da uđe u Bijelu Kuću imao je Norman Thomas – socijalist, pacifist i simbol “lijevog” pokreta. Svake četiri godine u razdoblju od 1928. do 1948. imenovao se iz Socijalističke partije. Šest poraza u nizu pretvorilo je Normana u najvećeg gubitnika u historiji predsjedničkih izbora.

Vrijeme održavanja predsjedničkih izbora
Američki predsjednički izbori po mnogo čemu su posebni, a jedna od zanimljivosti je da se uvijek zakazuju u mjesecu novembru i uvijek su utorkom. Razlog zbog kojeg se američki predsjednički izbori održavaju utorkom seže iz vremena kad su osnovane Sjedinjene Američke Države. U to doba SAD su bile agrarno društvo, većinu stanovništva činili su farmeri koji su nedjelja kao izborni dan nije dolazila u obzir jer je većina nedjeljom morala biti u crkvama. Ponedjeljak nije bio dobro rješenje jer su ljudi morali cijelog dana putovati do grada da bi glasali, pa je utorak bio jedino prihvatljivo rješenje za one koji su u to doba uopće imali pravo glasa – bijele zemljoposjednike.

Predsjednički izbori održavaju se u novembru jer je to vrijeme kada je žetva već obavljena, niko više ne mora raditi u poljima i pretpostavljalo se da u to doba godine ljudi ionako odlaze u gradove kako bi prodali ljetinu.

Ako žele glasati, to moraju učiniti prije ili nakon posla. Stručnjaci, koji su skloniji republikancima, mogu izaći s posla kako bi glasali i usred radnog dana. Dakle, nema dovoljno poticaja da se sistem mijenja. Kad bi se promijenio, demokrate bi vjerovatno pobjeđivali daleko češće na izborima, a republikanci bi morali bitnije mijenjati svoju politiku.