Zvizdić u Mostaru: Da bi se suprotstavili diskriminaciji u Hercegovini mora se zaboraviti na lične sujete

Završni kantonalni skup Naroda i Pravde za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona održan je 24. 9. 2026. u Centru za kulturu u Mostaru.

Pored predstavljanja kandidata Naroda i Pravde iz ovog dijela Bsone i Hercegovine i obraćanja domaćina, prisutnima se obratio Denis Zvizdić, zamjenik predsjednika Naroda i Pravde.

Nositelj liste NiP-a za Parlamentarnu skupštinu BiH je Avdo Prohić, nositeljica liste za Parlament Federacije BiH je Amela Džubur dok je nosilac liste za Skupštinu HNK Omer Hujdur.

Upravo je Hujdur u svom je obraćanju kazao kako je iz Naroda i Pravde u Hercegovini trnovit put, vrijeme različitih napada i podmetanja.

„Ovdje u HNK ne funkcioniše ništa kako treba, od obrazovanja, policije do sudstva. Privreda nam je na koljenima, i da nije turizma, koji se stihijski razvija, bili bi puka sirotinja. Bošnjacima u Hercegovini se čini nepravda, na ulicama Mostara i Stoca tuku našu djecu i niko za to ne odgovara. Mijenjaju nam se podaci kako im naumpadne u katastru i niko za to ne odgovara. Naše harem skrnave, bacaju svinjske glave, i niko ne odgovara. U ovome nisu učestvovale samo HDZ politike, ja više krivim bošnjačke politike koje su dio vlasti punih 30 godina. Oni su bezdušno podržavali sve ovo što se Bošnjacima čini. Bošnjaka nema nigdje kada se radi o rukovodećim pozicijama i to nam je dala bošnjačka politika. Ja im odavde poručujem da ova zemlja hercegovačka nikada neće nositi predznak jednog naroda. Nikada više ovdje nećemo dozvoliti nikakve stolne gradove niti propale i u Haagu osuđene projekte Herceg-Bosne“, poručio je Hujdur zatraživši hitnu reformu obrazovanja, zdravstva i rad na boljoj sigurnosti. Ravnopravnost Bošnjaka i Hrvata Hujdur vidi kao ključni zadatak za naredni period.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić u svom je obraćanju kazao kako Narod i Pravda pred birače izlazi sa konkretnim rezultatima.

„Vjerujem da niko od građana neće pristati na podvale i laže i da će vjerovati onome što vide. Ja sam već negdje rekao da ljudi ne trebaju vjerovati ni meni ni ikome na riječ, već vjerujte djelima koje stoje iza nas. I danas to kažem ovdje u Mostaru, jer su neki otvorili kampanju Stocu rekavši kako su Bošnjaci majorizirani ovdje što je tačno. Ono što su zaboravili jeste da su oni ovdje vlast punih 30 godina. Zaborave da je to isključivo njihova odgovornost“, kazao je Delić.

Denis Zvizdić, zamjenik predsjednika Naroda i Pravde u svom je obraćanju fokus stavio na očuvanje institucija i državnosti Bosne i Hercegovine.

„Putem apelacija, a ja konkretno sam pokrenuo i dobio 10 apelacija, osporili smo sve antiustavne i antidejtonske zakone koji su usvojeni u RS-u. Zaustavilo smo usvajanje separatnog Izbornog zakona, Zakona o VSTV-u, Zakona o imovini kojim se preuzima državna imovina... Posebno je važna apelacija kojom se neustavnom proglašava sintagma 'zajedničke institucije BiH'. To je jedna opasna i antiustavna sintagma koja ima za cilj da prikaže da je BiH sastavljena država od entiteta. Ne postoje nikakve zajedničke već samo institucije države BiH. Sutra će se raspravljati o još jednoj važnoj apelaciji koji sam podnio a tiče se zabrane korištenja budžetskih sredstava za lobiranje protiv teritorijalnog integriteta, suvereniteta i ustavnog poretka BiH. Nadam se da Ustavni sud BiH prihvatiti tu apelaciju kojom bi bilo trajno onemogućeno Dodiku i svim dodicima da koriste budžete koje pune svi građani BiH koriste za lobostičke ugovore koji za cilj imaju separatizam i nove podjele u BiH. Ako Ustavni sud BiH prihvati ovu apelaciju bit će to jedna od najvažnijih odluka“, kazao je Zvizdić.

Ono što se dešava u Hercegovini ključno je za stabilnu i jedinstvenu BiH, smatra Zvizdić. Osvrnuo se na sistemsku i plansku diskriminaciju.

„Kada Bošnjaci traže pravo na život i zdravlje onda ih privode i hapse. Kada traže pravo na rad onda ih otpuste. Kada traže prijevoz do škole za svoju djecu, onda to ne mogu dobiti. Kada traže mjesto za dostojanstven ukop svojih najbližih, onda to mjesto ne mogu dobiti. Kada traže dozvolu za izgradnju kulturnoga centra na svojoj zemlji, ne mogu dobiti dozvolu jer se na toj lokaciji, na tuđoj zemlji, gradi jedno pozorište. U stocu imamo samo pet posto Bošnjaka koji rade u gradskoj upravi, nemamo niti jednog direktora i vi to ovdje znate bolje od mene. Procesi će ići u dva smjera. Prvi je 4. oktobra kada građani trebaju odlučiti žele li promjenu ove matrice. Drugi test bit će da se prepozna kako je ovo jedno nadstranačko pitanje. Ovdje je pitanje da se zaborave sve lične sujete i da se napravi jedna čvrsta koordinacija državotvornih stranaka Hercegovine koja će dati jedan pravi, suštinski i snažan odgovor koji će onemogućiti dalju diskrimninaciju Bošnjaka u Hercegovini. Taj projekat približavanja i saradnje mora biti na bazi jasnih prioriteta i principa“, poručio je Zvizdić.