Povodom aktuelne teme o pandemiji Coronavirusa, oglasili su se iz stranke Narod i Pravda.

U saopćenju navode kako podržavaju radikalne mjere koje su prevencija širenju Coronavirusa.

Prijedlog ekonomskih mjera neophodnih za ublažavanje posljedica kontrakcije ekonomske aktivnosti usljed “pandemije”.

1. Apsolutni prioritet naše ekonomije jeste osigurati slobodan promet roba.
Mjere restrikcije, u pogledu zaštite granice BiH, se trebaju isključivo odnositi na promet ljudi, uz razmatranje opravdanosti uvođenja izuzetaka na medicinsko, diplomatsko i transportno osoblje.
Ekonomija BiH je potpuno zavisna o uvozu roba. U ovim okolnostima, osobito je zabrinjavajuća ovisnost o uvozu hrane, medicinske opreme i robe široke potrošnje, ali jednako i ovisnost izvoznih kapaciteta o uvozu roba iz inostranstva. Imajući u vidu navedeno, svaki daljnji vid tržišnih poremećaja nastalih “uslovljavanjem nesmetanog protoka roba”, te uvođenje dodatnih barijera trgovini, nedvojbeno bi vodilo kolapsu bh. ekonomije. Sa aspekta odgovornosti bh. vlasti, neophodno je iznaći “prelazne institucionalne mehanizme” kojima se osigurava nesmetan uvoz roba u BiH, dok bi mehanizmi diplomatske koordinacije bili nužna sprega u osiguranju izvozne performanse u zemlje EU i regiona.

2. Masovni pad prihoda poslovnog sektora ublažiti mjerama smanjenja rizika likvidnosti, kroz smanjenje fiksnih troškova.
Imajući u vidu neizbježnu kontrakciju ekonomskih aktivnosti, smanjenje fiksnih troškova za firme (industrije), pogođene novonastalom tržišnom krizom, je neophodno kako bi se osigurale elementarne pretpostavke za njihov “opstanak na tržištu”. Interventne i selektivne mjere (koje obuhvataju specifične sektore/industrije, koje je nužno identificirati temeljem jasno utvrđenih kriterija) na nivou Federacije BiH trebaju uključiti:

a) Smanjenje fiksnih troškova kroz smanjenja opterećenja troškova plata, donošenjem Uredbe o odgađanju uplate doprinosa na period od tri mjeseca.

b) Smanjenje fiksnih troškova kroz smanjenje kreditnog opterećenja pravnih lica, donošenjem Uredbe o uvođenju moratorija na otplatu rate kredita na period od tri mjeseca. De facto pomjeranje otplatnog plana bi trebalo provesti bez dodatnih troškova i nameta od strane banaka za precizno utvrđene korisnike kredita koje ova mjera obuhvata. Eventualno treba razmotriti i osnovanost provedbe ove mjere i za fizička lica u slučaju gubitka posla.

c) Suspendovanje naplate specifičnih parafiskalnih nameta po hitnom postupku na svim nivoima vlasti u FBiH u periodu od tri mjeseca.

Pomjeranje roka plaćanja PDV-a sa desetog na posljednji dan u mjesecu.

d) Preusmjeravanje postojećih sredstva Zavoda za zapošljavanje i njihovog stavljanja u funkciju osiguranja dugoročnog zaposlenja radnika iz specifičnih sektora (industrija) pogođenih krizom.
Ova mjera bi, prije svega, trebala obuhvatiti mehanizme sufinansiranja dijela troškova plata, a po osnovu saradnje sa firmama iz sektora pogođenih krizom.

e) Inspekcijski nadzor generalno treba biti usredotočen na edukaciju i prevenciju, te izbjegavanje nerazumnog i neosnovanog izricanja kazni u datim okolnostima.

f) Umanjenje troškova zakupa ili moratorij na plaćanje zakupnina u prostorima čiji je vlasnik država (opštine, kantoni i ostale institucije)

g) Povrat novca, od uplaćene boravišne takse iz turističkih zajednica, hotelijerima i drugim pravnim licima koja su pogođena udarom na granu turizma.

3. Osnivanje Kriznog fonda na svim nivoima vlasti predstavlja dodatni prioritet kako bi se etablirali insitucionalni mehanizmi za provedbu sveobuhvatnih mjera za ublažavanje ekonomske krize i u srednjem roku. Očekivani recesioni ciklusi usljed egzogenog šoka zahtjevaju razvoj instrumenata za revitalizaciju ekonomskih aktivnosti kako u kratkom, tako i srednjem roku. S tim u vezi, neophodno je restruktuiranje kantonalnih i federalnih budžeta s ciljem akumuliranja finansijskih sredstava za djelovanje Kriznog fonda.

4. Jačanje robnih rezervi na svim nivoima vlasti, s ciljem osiguranja nesmetanog snadbijevanja elementarnim životnim namirnicama i relaksiranja pritiska tržišnih poremećaja robne razmjene esencijalnim proizvodima.

5. Kao “mjeru posljednjeg utočišta” treba razmotriti mogućnost dogovornog (beskamatnog) odgađanja servisiranja dijela međunarodnih obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama, na dogovoreni prelazni period, baziranim na principu solidarnosti i društveno odgovornog djelovanja pomenutih institucija.