Delić odgovorio na prijedloge poslodavaca: Reforme smo već pokrenuli, sada ih treba povezati u funkcionalan sistem

Politički direktor Naroda i Pravde i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić uputio je predsjedniku Udruženja poslodavaca FBiH Nihadu Imširoviću i direktoru Mariju Nenadiću odgovor na dokument „Šta poslodavci očekuju od vlasti“, u kojem su objedinjeni prioriteti i konkretni prijedlozi poslovne zajednice za unapređenje poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini.

Dokument smo pažljivo razmotrili jer pitanja koja ste otvorili neposredno utječu na sposobnost domaćih kompanija da rastu, investiraju i zapošljavaju, na sigurnost i položaj radnika, ali i na ukupnu ekonomsku stabilnost države. Posebno cijenimo što su prijedlozi strukturirani prema nivoima vlasti i nadležnim institucijama, što omogućava da se za svaku predloženu reformu jasno utvrde odgovornost, rokovi i način provođenja.

Prioriteti predstavljeni u dokumentu u velikoj su mjeri podudarni s politikama koje Narod i Pravda već provodi i programskim pravcem koji ćemo zastupati u narednom mandatu. To se posebno odnosi na nastavak fiskalnog rasterećenja rada, smanjenje neopravdanih parafiskalnih nameta, modernizaciju radnog zakonodavstva, reformu sistema posredovanja u zapošljavanju, digitalizaciju javne uprave, pojednostavljenje administrativnih procedura, usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, jačanje pravne sigurnosti, razvoj infrastrukture i ubrzavanje evropskih integracija.

Naš pristup polazi od jednostavne činjenice: bez snažne privrede nema novih radnih mjesta, održivih javnih finansija ni kvalitetnih javnih usluga. Istovremeno, nema dugoročno uspješne privrede bez stručnih, produktivnih i adekvatno plaćenih radnika. Zbog toga ekonomske i radne politike ne posmatramo kao sukob interesa poslodavaca i radnika, nego kao obavezu države da uspostavi ravnotežu u kojoj kompanije mogu rasti, radnici mogu dostojanstveno živjeti od svog rada, a pravila vrijede jednako za sve.

Takav pristup pokazivali smo i u resorima u kojima su kadrovi Naroda i Pravde imali neposrednu odgovornost.

U vrijeme upravljanja Ministarstvom privrede Kantona Sarajevo, među prvim aktivnostima pristupili smo ukidanju parafiskalnih nameta koji su godinama predstavljali nepotrebno opterećenje privrednicima. Administrativna obaveza koja nema opravdanu svrhu, niti je njena visina srazmjerna usluzi koju privredni subjekt dobija, za nas nije prihod koji treba čuvati, nego prepreka koju treba ukloniti.

U periodu pandemije koronavirusa, kada su brojne kompanije bile suočene s prekidima rada, gubitkom prihoda i ozbiljnom neizvjesnošću, sredstva koja su s federalnog nivoa doznačena Kantonu Sarajevo usmjerili smo u oporavak privrede i očuvanje radnih mjesta. Kanton Sarajevo bio je jedini kanton koji je ta sredstva u cijelosti iskoristio upravo za podršku privrednim subjektima u saniranju ekonomskih posljedica pandemije. Time smo pokazali da u kriznim vremenima država mora brzo reagovati i biti partner onima koji održavaju proizvodnju, pružaju usluge i čuvaju radna mjesta.

Istovremeno smo radili na promociji poduzetništva, povezivanju domaćih kompanija s međunarodnim tržištima i predstavljanju potencijala bosanskohercegovačke privrede. Nastup Kantona Sarajevo i naših privrednika na svjetskoj izložbi Expo Dubai 2020, održanoj tokom 2021. i 2022. godine, bio je prilika da domaće kompanije, proizvodi, inovacije i investicijski potencijali budu predstavljeni na jednoj od najvećih svjetskih poslovnih i razvojnih smotri.

Isti politički pravac nastavili smo u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike. Jedan od prvih strateških dokumenata usvojenih u ovom mandatu bila je Strategija zapošljavanja u Federaciji BiH 2023–2030. godine. Strategijom je postavljen cjelovit pravac reforme tržišta rada: povećanje zapošljivosti stanovništva, usklađivanje znanja i vještina s potrebama privrede, jačanje sposobnosti privatnog sektora da otvara formalna radna mjesta, veće uključivanje teško zapošljivih kategorija te modernizacija institucija koje upravljaju tržištem rada.

Strategija jasno utvrđuje da evidencije nezaposlenih ne smiju ostati administrativni spiskovi, službe za zapošljavanje ustanove čija se uloga svodi na vođenje evidencija, a programi zapošljavanja sami sebi svrha. Njihov osnovni zadatak mora biti aktivno povezivanje ljudi koji traže posao s poslodavcima kojima su potrebni radnici.

Upravo zato već duže od dvije godine ulažemo izuzetne napore u donošenje Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. Cilj zakona je razdvojiti aktivne tražioce posla od osoba koje se na evidencijama nalaze radi ostvarivanja drugih prava, omogućiti realniju sliku raspoložive radne snage, modernizirati rad javnih službi za zapošljavanje i osigurati veće uključivanje poslodavaca u kreiranje i provođenje programa zapošljavanja.

Zakon je pripreman kroz konsultacije sa socijalnim partnerima, kantonima, službama za zapošljavanje i stručnom javnošću. Prošao je složenu proceduru usaglašavanja zbog podijeljenih nadležnosti između Federacije i kantona. Kada, što je opće poznata činjenica HDZ - HNS, HDZ 1990, SDA i SBiH, nisu dali Zakonu potrebnu podršku u Parlamentu Federacije BiH, nismo od njega odustali. Analizirali smo iznesene primjedbe, dodatno usaglasili tekst i ponovo ga uputili u parlamentarnu proceduru.

Ustrajavanje na ovom zakonu najbolje pokazuje koliko ozbiljno pristupamo reformi tržišta rada. Bez njegovog usvajanja ne možemo dobiti pouzdane podatke o stvarno raspoloživoj radnoj snazi, kvalitetno planirati programe zapošljavanja niti službe za zapošljavanje pretvoriti u aktivne posrednike između radnika i poslodavaca. Zato ćemo nastaviti insistirati na njegovom donošenju sve dok ova reforma ne bude provedena.

Izmjenama Zakona o radu omogućili smo legalan rad redovnih studenata na privremenim i povremenim poslovima. Poslodavci su dobili zakonit i praktičan način angažiranja dodatne radne snage u periodima povećanog obima posla, a studenti priliku da legalno rade, stiču iskustvo i ostvaruju prihod. Istovremeno je uklonjena pravna nesigurnost zbog koje su se poslodavci prilikom angažiranja studenata suočavali s problemima tokom inspekcijskih kontrola.

Na zahtjeve poslovne zajednice odgovorili smo i izmjenama Zakona o zapošljavanju stranaca. Predložena rješenja trebaju pojednostaviti i ubrzati procedure, smanjiti administrativno opterećenje poslodavaca i omogućiti efikasnije popunjavanje radnih mjesta za koja nema dovoljno domaće radne snage. Pripremljen je i podzakonski akt kojim će postupak izdavanja radnih dozvola biti jasnije uređen, uključujući skraćivanje rokova, pojednostavljenje potrebne dokumentacije i preciznije definiranje obaveza svih uključenih institucija.

Zapošljavanje stranaca, međutim, ne može biti odvojeno od ukupne reforme tržišta rada. Puni efekat izmjena ovog zakona moguć je tek usvajanjem Zakona o posredovanju u zapošljavanju, koji treba omogućiti pouzdan test tržišta rada i utvrditi postoji li raspoloživa domaća radna snaga za određeno zanimanje prije angažiranja radnika iz inostranstva. Cilj nije nekontrolisan uvoz radne snage, nego uređen sistem koji prvenstveno aktivira domaće potencijale, a poslodavcima omogućava angažiranje stranih radnika tamo gdje radnike objektivno nije moguće pronaći na domaćem tržištu.

Novi Zakon o radu je pripremljen i spreman za upućivanje u proceduru. Ne zavisi od Naroda i Pravde, a da zavisi već bi bio u proceduri. Njime se nastoji odgovoriti na promjene koje su se u svijetu rada već dogodile, a koje važeći zakon ne prepoznaje ili ne uređuje dovoljno precizno. To uključuje rad na daljinu, digitalne i druge nove oblike rada, elektronske evidencije i dokumentaciju, savremenu organizaciju radnog vremena, zaštitu privatnosti radnika, jasnije uređenje prava i obaveza iz radnog odnosa te niz drugih pitanja koja su važna i radnicima i poslodavcima.

Pripremljeni tekst nije zatvoren za dodatna poboljšanja. Javna i parlamentarna rasprava upravo služe tome da se pojedina rješenja dodatno razmotre, provjere njihove posljedice u praksi i prihvate argumentirane primjedbe koje mogu unaprijediti zakon. Otvoreni smo za takav razgovor s Udruženjem poslodavaca FBiH, sindikatima, stručnom javnošću i drugim zainteresiranim stranama.

Istovremeno, Zakon o radu ne može biti zakon samo jedne interesne grupe. On mora biti zakon zdravog tržišta rada u kojem svoje mjesto imaju svi koji to tržište čine. Poslodavac mora imati prostor da organizira posao, prilagodi se promjenama i razvija kompaniju. Radnik mora imati sigurnost, zaštitu dostojanstva i jasno definirana prava. Država mora osigurati pravnu sigurnost, jednaka pravila i djelotvoran nadzor.

Povezivanje poslodavaca i osoba koje traže posao promoviramo i kroz Sajam poslova „Gledaj sebi posla“, koji je prerastao u redovnu godišnju aktivnost Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Sajam omogućava direktan susret kompanija i potencijalnih radnika, predstavljanje konkretnih radnih mjesta i vođenje razgovora bez dugih administrativnih procedura. Istovremeno razvijamo i digitalnu platformu koja omogućava da povezivanje poslodavaca i tražilaca posla traje tokom cijele godine, a ne samo tokom dva dana Sajma.

To je praktična primjena politike koju zagovaramo: institucije ne smiju samo voditi evidencije i donositi propise nego moraju aktivno povezivati ljude, prilike i potrebe privrede.

Tokom ovog mandata aktivno smo sarađivali s Udruženjem poslodavaca FBiH i širom poslovnom zajednicom. Nismo o svakom pojedinačnom rješenju uvijek imali potpuno jednake stavove, što je prirodno u ozbiljnom socijalnom dijalogu. Međutim, održavali smo komunikaciju, razmatrali argumente i tražili rješenja koja su pravno provodiva, ekonomski održiva i socijalno odgovorna.

Narod i Pravda podržavao je i nastavit će podržavati rasterećenje privrede, smanjenje doprinosa i drugih opterećenja cijene rada, ukidanje neopravdanih parafiskalnih nameta, predvidivu politiku minimalne plaće, digitalizaciju fiskalnih i administrativnih postupaka te snažnije uključivanje socijalnih partnera u pripremu propisa koji utječu na poslovanje i položaj radnika.

Podržavamo i vaše zahtjeve za reformom sistema PDV-a, jednostavnijim i bržim carinskim procedurama, razvojem elektronskog plaćanja, pristupanjem SEPA području, donošenjem propisa iz oblasti energije, koncesija, javno-privatnog partnerstva i šuma, unapređenjem transportne i digitalne infrastrukture, formiranjem efikasnijeg sistema rješavanja privrednih sporova te snažnijim povezivanjem obrazovanja s potrebama privrede.

Za nas rasterećenje privrede nije izolovana poreska mjera. Ono mora biti dio šireg dogovora koji će donijeti više investicija, veću produktivnost, nova radna mjesta, rast plata i bolji životni standard. Kao što poslodavci imaju pravo očekivati efikasnu upravu i predvidive propise, država i radnici imaju pravo očekivati da se stvoreni prostor za rast pretvara u razvoj kompanija, sigurnija radna mjesta i bolje uslove rada.

Narod i Pravda u naredni mandat ne ulazi s najavom da će tek otvoriti pitanja navedena u vašem dokumentu. Brojne reforme već smo pokrenuli, pojedina rješenja usvojili, druga pripremili i doveli do parlamentarne procedure, a za ona koja nisu dobila potrebnu političku podršku nastavili smo se boriti.

Naš sljedeći zadatak je povezati započete procese u jedinstven sistem: od obrazovanja i sticanja traženih vještina, preko tačnih evidencija i aktivnog posredovanja u zapošljavanju, do savremenog radnog zakonodavstva, sigurnog radnog mjesta, efikasne administracije i konkurentnog poslovnog okruženja.

Privreda ne može planirati razvoj od jedne odluke do druge. Radnici ne mogu graditi sigurnost na neizvjesnosti. Država ne može napredovati ako njeni propisi i institucije kasne za stvarnim životom.

Zato smo spremni da prioritete iz dokumenta „Šta poslodavci očekuju od vlasti“ zajedno prevedemo u konkretne zakone, mjere i rokove. Spremni smo nastaviti otvoren i odgovoran dijalog i preuzeti svoj dio političke i institucionalne odgovornosti za njihovu realizaciju.

Politika Naroda i Pravde je politika rada, razvoja, odgovornog poslovanja i funkcionalnih institucija. Na toj strani smo bili kada je bilo potrebno donositi odluke i provoditi reforme. Na toj strani ćemo ostati i u narednom mandatu.