Ademović: Sutra je u Parlamentu Federacije BiH na dnevnom redu izdaja države

Gospodine Ademoviću, prije desetak dana završen je Prvi kongres Naroda i Pravde, prema onome što se u javnosti moglo vidjeti vrlo uspješno. Stranka je ozvaničila svoje rukovodstvo i izabrala prva upravljačka tijela. Koji su dalji koraci i planovi kada je riječ o razvoju stranke?

Možemo biti zadovoljni cjelokupnom organizacijom Prvog Kongresa i krajnjim rezultatom. Ovo je još jedan u nizu koraka, ali izuzetno značajan, za razvoj stranke. Delegati su izabrali predsjednika stranke, zamjenike i potpredsjednike, te Glavni i Nadzorni odbor. Za koji dan nam slijedi konstituirajuća sjednica Glavnog odbora, na kojoj će se izabrati dodatni članovi Predsjedništva stranke, a potom održati i konstituirajuća sjednica Predsjedništva. Potom slijedi nastavak razvoja infrastrukture na terenu, nova generacija Političke akademije, uspostava programske saradnje sa dijasporom i još dosta novih aktivnosti.

Na Kongresu je usvojena i Rezolucija o zaštiti države Bosne i Hercegovine. Pored kongresnih dokumenata, Dekleracije, Programske orijentacije i Platforme za mlade, to je jedina rezolucija koja je donesena na Kongresu. Zašto?

U samom tekstu rezolucije pojašnjeni su razlozi. Država Bosna i Hercegovina je na ozbiljan način napadnuta. Svjedočimo nasrtajima na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, blokadama, podrivanju državnih institucija, ugrožavanju stabilnosti i mira u zemlji, stalnim provokacijama iz susjednih zemalja sa elementima ozbiljnih prijetnji, koje ne nailaze na osude međunarodne zajednice i odlučnost da se svi ti nasrtaji zaustave. Svjesni smo ozbiljnosti situacije i željeli smo naglasiti naš poseban politički fokus na to pitanje, jer je ključno za opstanak države. Posebno smo potencirali pitanje državne imovine, oko nje se trenutno igraju igre, i unutra i vani.

Nekoliko puta ste već spominjali državnu imovinu, u Zvorniku za Dan državnosti govorili ste i o otimanju za bosansku teritoriju?

Politička borba oko državne imovine traje godinama. Posljednjih mjeseci se posebno zahuktala. Krajnji cilj blokada i ucjena od strane Milorada Dodika jeste državna imovina, na to smo ukazali a to je on i javno priznao. Posebno je postao uznemiren Odlukom Ustavnog suda koja mu ne dozvoljava da šumsko i poljoprivredno zemljište uknjiži na entitet. Ta ga je Odluka institucionalno zaustavila. Malo je ušutio, ali su nažalost drugi progovorili. Neke inicijative iz Federacije BiH kao da je sam Dodik naručio. Vlada Federacije BiH ljetos je pripremila i prema Parlamentu uputila zakone o šumama i građevinskom zemljištu koji su predviđali da se vlasništvo nad državnom imovinom spušta na niže nivoe vlasti. Među rijetkima smo reagovali. Povukli su te zakone, ali samo privremeno. Nažalost, jedan od tih spornih zakona, a neki ih već nazivaju „Dodikovi zakoni“, Vlada Federacije ponovo je uputila u proceduru, onaj o građevinskom zemljištu. Sutra je na dnevnom redu pred parlamentarcima. Dizanje ruke za taj zakon je izdaja države.

Zašto bi Vlada Federacije BiH predlagala „Dodikove zakone“?

Bojim se da nije riječ o širem političkom dogovoru. Usvajanjem ovog zakona u Parlamentu FBiH Dodik bi mogao s pravom reći – Evo i ja želim isto rješenje kao što su usvojili ovi u Federaciji. Ne moram zemlju knjižiti na entitet RS, mogu knjižiti i na svoje opštine. Ovo što radi vladajuća koalicija HDZ i SDA u Federaciji preko svoje Vlade je prodaja teritorijalnog integriteta zemlje. Nemoguće je da nisu svjesni, jer su na to javno upozoreni. Treba ih pitati, kakav su politički dogovor postigli na uštrb države Bosne i Hercegovine? Ovo može biti nova izdaja, teža od slučaja „revizija presude“ u smislu posljedica. Ovo je uvod u podjelu zemlje, na mala vrata. Ono što Dodik nije mogao sam, za to je našao partnere u Federaciji BiH.

Ima li načina da se to zaustavi?

Ako su Dodikovi zakoni iz RS-a neustavni, onda će i ovi „Dodikovi“ zakoni iz Federacije BiH također biti neustavni. Nećemo im dozvoliti cijepanje državne imovine i teritorije, jer to znači podjelu države. Većina ljudi u ovoj zemlji nije za podjelu zemlje. Ako neko misli gušiti volju većine naroda, on time guši i demokratiju. Većina građana ove zemlje je za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. To treba biti polazna osnova za sve dalje pregovore i odluke.

Aktualni su pregovori oko izmjena Izbornog zakona, u njima učestvuje i pozicija i opozicija. Očekujete li brza rješenja?

Naši predstavnici i na današnjim pregovorima s međunarodnim akterima iznijeli su stavove koje smo prethodno zauzeli i usaglasili na našim organima. Prioritet je osigurati integritet izbornog procesa, transparentne i pravedne izbore, kako bi vlast bila odraz stvarne volje građana. Pored toga, prioritet nam je poštivanje presuda Evropskog suda za ljudska prava i jačanje građanskog karaktera društva. S tim u vezi predložili smo i uvođenje četvrtog člana Predsjedništva, te da cijela BiH bude jedna izborna jedinica. Međutim, držimo da se prvo mora krenuti s osiguravanjem integriteta izbornog procesa. Diskriminatorni izborni proces narušava izbornu volju nekih dijelova bh. društva, dok manjkav izborni proces koji je podložan i opterećen različitim zloupotrebama, lažnom evidencijom, izbornim krađama i sličnim anomalijama, narušava izbornu volju svih državljana Bosne i Hercegovine. Taj proces izmjena zakona u cilju jačanja transparentnosti i integriteta može ići kao prvi i izdvojeno od drugih dogovora o ustavnim i izbornim reformama oko kojih će se vladajući akteri ko zna kada usaglasiti.

Press služba Naroda i Pravde